АДРЕСА

АДРЕСА
© Канцеларија - ПоРтАл | Сазвежђе З & Мирослав Лукић 180 309 Београд Ул. Сердар Јанка Вукотића 1/13 . * Сазвежђе ЗАВЕТИНЕ у свом склопу садржи преко стотинак интернет-локација, албума слика, архива, библиотека, које после десетак година постојања на светској интернет мрежи садрже на хиљаде хиљада публикованих страница, вести, књижевних прилога, књига, фотографија, идеја и иницијатива, пре свега, стваралачких и издавачких иницијатива, којеразбијају балканску и српску официјелност, затвореност, жабокречину, подстичући како савременике, тако и оне који долазе у свет културе и књижевности да у њему пронађу смисао и испуне живот,отварајући оне прозоре на Балкану, који су или обично затворени, или зазидани... -

Укупно приказа странице

Translate

Претражи овај блог

СВЕТА РУСИЈА ПРОТИВ ХАЗАРИЈЕ

СВЕТА РУСИЈА ПРОТИВ ХАЗАРИЈЕ
СВЕТА РУСИЈА ПРОТИВ ХАЗАРИЈЕ

Библиотека СРН

Библиотека СРН
Библиотека Српских ренесансних духова

субота, 31. март 2018.

André Rieu - Once Upon A Time In The West -TOSKANA

NATO PANIKA BLIZU RUSKIH GRANICA!!! Putin sprema odgovor...

Koje drvo je najbolje posaditi ispred kuće? | MOJ BALKAN

Obnova stare kuće u Tularu-Srbija

Како смо саградили кућу својим рукама

Како градим земљом

Gravče na tavče

Praseće pečenje

 Praseće pečenje u vurnji. Klanje praseta 1 dan pre pečenja. Meso se nakon klanja ostavi da se procedi i onda se soli u odnosu 1:17,5 tj. na 1 kg prasetine ide 17, 5 g soli. Suština kod soljenja je da se so utrlja u kožu i meso. Takođe jako je bitno da se naprave džepovi (prorezi u mesu) i u njih ubaci so. Vurnja je vrsta kamene peći, tj. furuna. Peć ima kamenu osnovu, a sama peć je zidana od pečenih cigli i premazana smesom od ilovače, slame i kreča. Vurnja ima 2 otvora, jedan veći, tj. ulazni deo peći i jedan manji za odvod dima. Oba otvora u toku pečenja moraju biti zatvorena. Prasetina se u prvih 1 h stavlja sa folijom i određenom količinom vode da ne zagori, ali i da se prasetina smekša, prokuva i posle pečenja ostane sočna i meka. Sledećih 3 h se prasetina peče i okreće 3 puta kako bi bila ravnomerno ispečena sa svih strana. Temperatura vurnje postepeno opada, pa proces pečenja nije striktno vremenski ograničen, već se može peći i duže od 4h, i kraće ukoliko je intenzivno loženje na početku bilo duže i sa kvalitetnom drvnom masom. Takođe moram napomenuti da su ukusi različiti, pa neko voli reš pečeno, neko voli mekše i sočnije meso, pa i proces pečenja i način mogu da se razlikuju.


Stara krusna pec - kako se pravi furuna

Kao što se iz dijagrama kretanja temperature vidi, tradicionalna krušna peć ili furuna, ima svoje specifičnosti, svoje nedostatke, ali i prednosti, u odnosu na modernu opremu za pečenje.

Osnovna razlika ovih peći u odnosu na moderne peći je ta, da kod starinske peći, temperaturu pečenja nije moguće zadržati konstantnom, kao kod modernih pećnica, nego se ona tokom procesa pečenja, menja, odnosno smanjuje, i to po jednoj hiperboličnoj krivoj, pri čemu je opadanje temperature u prvom satu nešto brže, nego kasnije, u drugom i trećem satu pečenja.
Temperatura pečenja je u početku velika, i treba paziti da hrana ne izgori, dok je u kasnijem toku pečenja ona relativno mala, tako da se hrana peče na niskim temperaturama, i postoji opasnost da se nedovoljno ispeče.
Zbog toga, peć mora da se poznaje, ona ima svoju „dušu“, odnosno, majstor za pečenje treba da poznaje ovo kretanje temperature, i da vrlo pažljivo postupa. Ali, uz nešto iskustva, ovakav sistem rada može veoma vešto da se koristi, tako da hrana koja se peče, najpre, u prvom satu, bude dobro pečena na visokoj temperaturi, a kasnije u drugom i trećem satu se, na temperaturama ispod 200 stepeni, se hrana dodatno „kuva“ tako da može da bude dobro ispečena ali i da se potpuno „raskuva“, tojest bude meka, da se meso odvaja od kosti, a da pri tome zadrži sočnost i ukus.
Uz pravilno korišćenje i poznavanje, ovakva peć je nezamenjiva u pripremanju tradicionalnih jela.

Bondručara - Toplina prirodnog

Eko kuća od slame i blata

Radovan III-Zavičaj

Kuće za "džabe", al' opet ne ide

Etno izletište ranč Zukva Mišljenovac

IZGRADNJA PUTA KRIVAČA - RADENKA

Skijanje

Mustapć - Mišljenovac

KUBURA SE SELU VRAĆA-SPOT 2017

Jasikovo, 1999: Ungurjanska cetvorka

Veseli Homoljci i Dragisa Troca - Jeu ku dajkilji mjelje.mpg

Homoljski Motivi Kucevo 2011

Takmicenje sela Kladurovo 2011

Hotel Brana Ranovac

PESMU GERGINA SVIRA NA FRULI ,, MAKU,, RUMUN IZ SELA RANOVAC-SRBIJA

Nefili

Zašto plačeš, mladoženjo?!

АЛЕКСАНДАР ЛУКИЋ - О МИЛЕНИ ПАВЛОВИЋ- БАРИЛИ

АЛЕКСАНДАР ЛУКИЋ - О МИЛЕНИ ПАВЛОВИЋ- БАРИЛИ
Nakon posete rodnoj kući i galeriji slikarke Milene Pavlović-Barili u Požarevcu srela sam se sa pesnikom Aleksandrom Lukićem koji nam je približio svet iz kojeg je Milena potekla. Milena je na primer još uvek jedina osoba sa naših prostora koja se ikada pojavila na naslovnoj strani časopisa Vog, 15. aprila 1940. godine. "Istakla se koloritom i načinom odnosno potrebom da se na platnu ispriča jedna priča, Milena Pavlović je ta koja je razbila statičnost. Unela je čitav jedan kontinent, čitavu jednu tradiciju je pokušala da tumači i da stavi na platno. Ona je sažela sve te elemente, prerađujući ih svojom unutrašnjom snagom i umećem, na jedan novi način, i eto mi imamo sad ta platna. Ja to tako vidim i ja to samo tako mogu da vidim" rekao je Lukić u veoma ugodnom razgovoru Rock Cafea u Požarevcu. Ne propustite da posetite ovaj grad i obavezno obiđite Galeriju naše slavne slikarke. Blogovi Aleksandra Lukića: "Zavetine" zavetine1.blogspot.com/; "Portal velikih preteča" dalekoodsunca.blogspot.com/2009/08/ O njoj: Milena Pavlović-Barili, 05. XI 1909 — 06 III 1945. je naša nadrealistička slikarka, rođena u Požarevcu. Jedna od najzanimljivijih umetnika Evrope između dva rata, bila je savremenica Kandinskog i Pola Valerija, bliska De Kiriku, preteči surrealizma. Nakon školovanja u Minhenu, izlagala je na mnogim izložbama širom Evrope i Amerike.

ЗАВЕТИНЕ Круна

  • АЛЕКСАНДАР И ТИТО - Прича Мирослава Димитријевића Тито му је био споран још од првог разреда основне школе. Кад је отворио буквар већ на првoј страници угледао је слику човека...
    Пре годину дана

МАГАЗА

  • Лист Време - Време.- Одговорни уредник био је Коста Луковић. Лист је излазио од децембра 1921. године до априла 1941. године у Београду, … Наставите са читањем →
    Пре 7 година

Популарни постови